Srbija pred novom erom građevinarstva: Novi Zakon o planiranju i izgradnji stiže 2025. godine

Srbija se nalazi na pragu velike transformacije građevinske industrije, najavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić na svečanom otvaranju Regionalne konferencije „Budući trendovi u građevinskoj industriji“. Vesić je istakao da će sledeće godine biti izrađen novi Zakon o planiranju i izgradnji, koji će dodatno pojednostaviti procedure i unaprediti transparentnost u oblasti građevinarstva. Ovaj zakon, prema njegovim rečima, predstavlja ključnu reformu koja će olakšati procese za investitore i građane, dok će država biti rasterećena u izdavanju dozvola.

– To je deo naših najvažnijih zakona, gde ćemo ići na dodatno uprošćavanje procedura, na transparentnost postupka, na davanje javnih ovlašćenja i projektnim biroima i nekim drugim učesnicima u procesu izgradnje. Cilj je da se država više rasterети, a građani dobiju bržu i bolju uslugu – naglasio je Vesić. On je takođe podsetio da je Srbija, izmenama i dopunama Zakona o izgradnji, uvela novine koje nemaju mnoge zemlje članice Evropske unije, čime je pokazala da je ispred mnogih u ovom sektoru.

Sertifikat Zelene gradnje od 2026. godine

Jedna od najvažnijih promena koja dolazi sa novim zakonom jeste uvođenje Sertifikata Zelene gradnje, koji će postati obavezan od 2026. godine. Prema Vesićevim rečima, svi objekti veći od 10.000 kvadratnih metara, kao i svi javni objekti, moraće da ispunjavaju standarde ovog sertifikata, što podrazumeva upotrebu ekoloških materijala i dodatne kontrole u procesu gradnje.

– Uvođenje Sertifikata Zelene gradnje je korak ka održivom razvoju, a naš cilj je da izradimo i domaći sertifikat, što će omogućiti povraćaj od 10 odsto na doprinose za građevinsko zemljište ukoliko se poštuju svi standardi – objasnio je ministar.

Obavezno korišćenje BIM softvera od 2028. godine

Još jedna velika novina je obavezna primena BIM softvera (Building Information Modeling) za projektovanje svih objekata većih od 10.000 kvadratnih metara i svih javnih objekata, počevši od 2028. godine. Ovaj softver omogućava precizno i moderno projektovanje, sa ciljem da se poveća efikasnost i kvalitet izgradnje. BIM predstavlja jedan od najmodernijih alata u građevinskoj industriji širom sveta, a Srbija se pozicionira kao lider u regionu kroz njegovu implementaciju.

GIS softver za brži uvid u plansku dokumentaciju

Vesić je istakao i značaj uvođenja GIS softvera (Geografski informacioni sistem), koji će omogućiti brži i lakši uvid u plansku dokumentaciju. Pomoću ovog sistema, nadležni organi, ali i građani, imaće detaljne informacije o svakoj parceli u zemlji, uključujući podatke o bespravnoj gradnji, klizištima i drugim ključnim geoprostornim podacima.

– Za svaku parcelu će se znati šta se na njoj nalazi, što znači da ćemo imati sve potrebne informacije o potencijalnim problemima, kao što su bespravna gradnja i klizišta, na jednom mestu – dodao je Vesić.

Građevinarstvo kao motor rasta BDP-a

Građevinska industrija postaje ključni zamajac ekonomskog razvoja Srbije. Prema podacima, vrednost izvedenih građevinskih radova u drugom kvartalu ove godine porasla je za 22 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, dok je cela prethodna godina završena sa rastom od 11,2 odsto. U drugom kvartalu 2023. godine, građevinarstvo je činilo 5,92 odsto BDP-a Srbije, doprinoseći privredi sa 1,1 milijardom evra.

Ove impresivne brojke, zajedno sa najavljenim reformama, pokazuju da Srbija postaje sve značajniji igrač na regionalnom i evropskom tržištu građevinarstva. Sa modernizacijom zakonskih okvira i uvođenjem savremenih tehnologija, očekuje se da će ova industrija nastaviti da raste, doprinosi privredi i otvara nove mogućnosti za domaće i strane investitore.

Novi Zakon o planiranju i izgradnji, koji će biti donet sledeće godine, predstavlja važan korak napred za građevinsku industriju u Srbiji. Sa fokusom na zelenu gradnju, digitalizaciju procesa i upotrebu modernih alata kao što su BIM i GIS, Srbija postavlja temelje za budućnost u kojoj će građevinarstvo biti pokretač ekonomskog razvoja i održivog rasta.

FOTO: (Foto A. Vasiljević)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *