Tržište zlata beleži neverovatan rast tokom ove godine, a gotovo svaki mesec donosi novi rekord. Prema rečima stručnjaka, u trenutnom ekonomskom okruženju, gde je privredni rast nestabilan i većina ekonomija se oporavlja od rekordne inflacije, zlato je postalo izuzetno privlačna investicija. I centralne banke i građani okreću se ovom plemenitom metalu. Državne rezerve zlata rastu, a sve više ljudi skladišti zlatne rezerve i u privatnim “slamaricama”.
Cena zlata je poslednjih meseci podstaknuta potražnjom sa najvećih svetskih tržišta. Statistika pokazuje da su najveći igrači na tržištu zlata Kina, Indija i Sjedinjene Američke Države, koje godišnje obrnu više od 2.000 tona ovog plemenitog metala, prema podacima kompanije “Tavex zlato i srebro”.
Kina – Tradicija i stabilnost
Kinesko tržište godišnje apsorbuje oko 984 tone zlata. Pored toga, Narodna banka Kine je jedan od najvećih kupaca zlata u svetu. Tokom poslednje tri godine, ova institucija je kupila oko 300 tona zlata. Ukoliko Kina nastavi ovim tempom, mogla bi nadmašiti mnoge zapadne zemlje poput Italije i Francuske po obimu zlatnih rezervi.
Georgi Hristov iz kompanije “Tavex zlato i srebro” ističe da je zlato u Kini tradicionalno viđeno kao stabilna i sigurna investicija. Zlato je nezaobilazan poklon na svim proslavama u Kini, naročito na svadbama, a njegova popularnost je tolika da mnoge komercijalne banke nude mogućnost kupovine zlata na licu mesta ili putem bankovnih računa. Pored toga, Kina je i veliki proizvođač, pa se zlato koristi i u industrijske svrhe.
Indija – Sigurna investicija za budućnost
Indija godišnje kupuje oko 850 tona zlata, a ovo tržište vidi zlato kao sigurno utočište za očuvanje vrednosti. Kao i u Kini, indijske svadbe su poznate po korišćenju velikih količina zlata, a centralna banka Indije je takođe veliki kupac ovog plemenitog metala. U protekle dve godine, kupili su oko 100 tona zlata.
Sjedinjene Američke Države – Lider u zlatnim rezervama
Na trećem mestu je američko tržište, gde se godišnje kupi oko 190 tona zlata. SAD poseduju najveće zlatne rezerve na svetu, koje iznose oko 8.133 tone, što po trenutnim cenama ima vrednost od oko 700 milijardi dolara.
Američko tržište, kao finansijski centar sveta, ima najveći uticaj na cenu zlata. Sistemi za trgovinu tzv. “papirnim” zlatom omogućavaju investitorima da koriste zlato kao berzanski instrument kako bi zaštitili svoje portfolije od inflacije i ekonomske nestabilnosti. Takođe, fizičko investiciono zlato je popularno u Americi, naročito u okviru penzionih fondova, gde se dobit od zlata ne oporezuje kada se koristi u te svrhe.
Srbija – Zlatni lider Zapadnog Balkana
Prema najnovijim podacima iz jula 2024. godine, Narodna banka Srbije je kupila dodatnih pet tona zlata u vrednosti od 350 miliona evra, čime su zlatne rezerve Srbije porasle na oko 47 tona, sa ukupnom vrednošću od skoro 4 milijarde dolara. Srbija sada ima najveće zlatne rezerve na Zapadnom Balkanu, dvostruko više od svih ostalih zemalja regiona zajedno.
Ovaj izvanredan rast je značajan ako se uzme u obzir da je Srbija 2012. godine imala svega 15 tona zlata, što znači da je za nešto više od decenije utrostručila svoje rezerve.
Zlato kao zaštita od inflacije
Većina zemalja tretira zlato kao sigurnu investiciju koja štiti od inflacije i ekonomske nestabilnosti. U periodima geopolitičkih tenzija, zlato se smatra najpouzdanijom rezervom, jer je univerzalno prihvaćeno za razliku od papirnih valuta.
Primer važnosti zlatnih rezervi možemo videti na primeru Argentine, koja prolazi kroz tešku ekonomsku krizu. Sa inflacijom od 266 odsto, Argentina sada nudi svoje zlatne rezerve kao kolateral kako bi obezbedila finansiranje koje joj je preko potrebno. Ovaj slučaj pokazuje koliko su jake zlatne rezerve važne za stabilnost jedne zemlje.
Zlato ostaje sigurni oslonac u svetu nesigurnih finansijskih kretanja.
(Фото: pexels.com)