Kompanija “Koka-Kola” suočila se sa velikim padom prodaje u delovima Bliskog istoka i Azije usled bojkota izazvanog navodnim vezama korporacije sa Izraelom. U pokušaju da smanji negativne posledice i distancira se od kontroverze, podružnica “Koka-Kole” u Bangladešu pokrenula je skupu reklamnu kampanju. Međutim, umesto da reši problem, kampanja je naišla na oštru osudu i završila se povlačenjem reklame.
Reklama je predstavljala popularnog bangladeškog glumca Šarafa Ahmeda Zibona, koji je igrao prodavca i uveravao kupce da “Koka-Kola” nije izraelski proizvod, ističući vezu kompanije sa muslimanskim zajednicama. U reklami se čak navodilo da postoji fabrika “Koka-Kole” u Palestini, što je trebalo da pokaže podršku palestinskoj zajednici. Međutim, ubrzo se otkrilo da je spomenuta fabrika zapravo izraelska kompanija za flaširanje bezalkoholnih pića, smeštena u izraelskom naselju u istočnom Jerusalimu, koje se smatra nelegalnim prema međunarodnom pravu.
Ova obmanjujuća izjava oglašivača izazvala je talas negativnih reakcija i dodatno pogoršala percepciju “Koka-Kole” u regionu. Kompanija je ubrzo bila primorana da povuče reklamu sa svih televizijskih kanala i društvenih mreža. U zvaničnom saopštenju, kompanija je incident nazvala “nesrećnom greškom”, pokušavajući da ublaži posledice skandala.
Ovaj incident ističe delikatnu poziciju u kojoj se nalaze američke kompanije koje pokušavaju da izbegnu gnev javnosti zbog vojne i političke podrške koju Vašington pruža izraelskoj ofanzivi u Gazi.
“Koka-Kola” nije jedini brend koji se suočava sa problemima zbog ove situacije. Svetski poznate kompanije poput “Mekdonaldsa”, “Starbaksa” i KFC-a takođe beleže pad prodaje u regionima pogođenim bojkotom. U februaru, akcije “Mekdonaldsa” pale su za oko 4% nakon što je kompanija prijavila pad prodaje na Bliskom istoku, propuštajući ciljeve za profit u četvrtom kvartalu.
Dok se globalne korporacije poput “Koka-Kole” trude da se nose sa ovakvim izazovima, ostaje pitanje kako će se dalje odvijati njihova strategija u regionima gde su politička i društvena pitanja sve više povezana sa potrošačkim izborima.