Udruženje mlinske, pekarske i testeničarske industrije Srbije „Žitounija” uputilo je zvaničan zahtev Vladi Srbije za povećanje proizvođačkih cena belog brašna (T-500 i T-400) u pakovanju od jedan kilogram. Kao razlog navode to što je država ponudila otkup pšenice za robne rezerve po višim cenama nego što su trenutno na tržištu.
Podsećamo, cene ovog brašna su u septembru prošle godine „zamrznute” Uredbom o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica. Proizvođačka cena T-500 u pakovanju od kilogram ograničena je na 40,90 dinara, dok je proizvođačka cena brašna T-400 postavljena na 45 dinara. U vreme donošenja uredbe, berzanske cene pšenice kretale su se od 18,50 do 19,50 dinara po kilogramu. Međutim, Vlada Srbije je 4. jula ponudila otkup pšenice za robne rezerve po ceni od 24 dinara po kilogramu, plus porez na dodatu vrednost, što ukupno iznosi oko 26 dinara. „Žitounija” smatra da ovo povećanje cene otkupa pšenice opravdava i povećanje cene brašna.
„Kako je pšenica poskupela oko 20 odsto, proizvođačka cena brašna u pakovanju od kilogram T-400 trebalo bi da košta 55 dinara, a T-500 – 50 dinara,” navedeno je u saopštenju „Žitounije”. Ovo poslovno udruženje okuplja najveće firme u mlinarskoj industriji Srbije.
Aktuelne cene i proizvodnja
Kilogram belog brašna u domaćim supermarketima trenutno se može naći po ceni od oko 50 dinara za kilogram, što ga čini jednim od najjeftinijih proizvoda na tržištu. Proizvodnja brašna u pakovanjima od kilogram u Srbiji iznosi oko 50.000 tona godišnje, dok je potrošnja po stanovniku manja od kilogram mesečno.
„Zvanično smo tražili da se u skladu s promenjenim okolnostima na tržištu promene i proizvođačke cene brašna. Niko od ovoga ne bi imao štetu, a posebno ne građani, budući da je ovo simboličan trošak za porodicu. Ali to bi značilo mnogo za domaću industriju, gde 16 proizvođača proizvodi brašno u ovim pakovanjima od kilogram i koja je veliki izvoznik,” rekao je za „Politiku” Zdravko Šajatović iz „Žitounije”.
Otkup žita za robne rezerve
Robne rezerve su nedavno objavile poziv za otkup domaćeg žita novog roda od proizvođača po ceni od 24 dinara bez PDV-a. Ova cena je bila viša od prosečne berzanske u tom trenutku, ali se radi o otkupu svega 30.000 tona, što je mala količina u poređenju sa očekivanom proizvodnjom od oko 2,9 miliona tona ove godine. Za domaću potrošnju potrebno je oko 1,5 miliona tona, dok su procenjene količine raspoložive za izvoz, uz zalihe iz prethodne godine, oko 2,3 miliona tona.
U maju je zaključen prvi berzanski ugovor za pšenicu roda 2024. po ceni od 22 dinara bez PDV-a. U junu se trgovalo pšenicom u rasponu cena od 20,5 do 21,5 dinara, dok je cena pšenice iz prošlogodišnjeg roda bila od 20,5 do 25 dinara po kilogramu.
Prema podacima Uprave carine, u 2023/24. tržišnoj godini ukupno je izvezeno oko 1,5 miliona tona pšenice i srodnih proizvoda, što je za 43 odsto više nego godinu dana ranije, navodi „Agropres”.
Povećanje cene otkupa pšenice od strane države predstavlja značajan razlog za reviziju proizvođačkih cena belog brašna. „Žitounija” smatra da je prilagođavanje cena neophodno kako bi se održala profitabilnost i stabilnost domaće mlinske industrije, koja je značajan izvoznik i bitan deo prehrambene industrije Srbije.