Kineska ograničenja izvoza germanijuma i galijuma, dva ključna materijala neophodna za proizvodnju poluprovodnika i vojne opreme, izazvala su pravu paniku na Zapadu. Ove mere su dovele do gotovo dvostrukog povećanja cena ovih minerala u Evropi u protekloj godini, navodi „Fajnenšel tajms“ (FT).
Peking je odlučio da uvede ove restrikcije kao odgovor na američke sankcije kojima se ograničava prodaja naprednih čipova i opreme za njihovu proizvodnju Kini. Kina, koja dominira u globalnoj ponudi ovih minerala, proizvodi 98 odsto svetske ponude galijuma i 60 odsto germanijuma, prema podacima Geološkog zavoda SAD. Ova dominacija sada dolazi do izražaja, jer ograničenja i naknadna kontrola izvoza ometaju globalne lance snabdevanja i uzrokuju nestašice.
„Situacija sa Kinom je kritična. Zavisni smo od njih,“ rekla je za FT osoba koja radi u velikom potrošaču poluprovodničkih materijala. „Ako Kina smanji izvoz galijuma kao što je to učinila u prvoj polovini godine, naše rezerve će biti potrošene i doći će do nestašice.“
Kontrola izvoza jasno pokazuje da je vlada predsednika Si Đinpinga spremna da uzvrati udarac Zapadu i da ugrozi njihove ekonomske interese, odgovorom na zapadna ograničenja pristupa najsavremenijim čipovima i tehnologijama.
Pored germanijuma i galijuma, Peking je nedavno najavio i ograničenja izvoza antimona, minerala koji se koristi u proizvodnji municije, naočara za noćno osmatranje i precizne optike. Ovo prati već postojeće kontrole izvoza grafita i tehnologija koje se koriste u ekstrakciji i separaciji retkih zemalja, što je još jedan korak u strategiji Kine da zadrži svoju dominaciju u ovim vitalnim industrijama.
Cene germanijuma su porasle za 52 odsto od početka juna, dostigavši 2.280 dolara po kilogramu u Kini, prema podacima provajdera „Argus“. Ovo povećanje cena ukazuje na sve veći strah od nestašice ovih materijala koji su neophodni za proizvodnju naprednih mikroprocesora, proizvoda od optičkih vlakana i vojne optike.
Kori Kombs, pomoćnik direktora pekinške konsultantske kuće „Trivijum Čajna“, ističe da je glavni motiv Pekinga uvođenje ovih ograničenja kako bi se „poslao signal“ da je Kina spremna da uzvrati na pritiske SAD prema kineskim kompanijama i ključnim industrijama.
Kako se tenzije između Kine i Zapada nastavljaju, jasno je da će globalni lanci snabdevanja nastaviti da trpe posledice ovih geopolitičkih sukoba, sa neizvesnim posledicama za svetsku ekonomiju.