Luksuzni modni brend Dior, u vlasništvu moćnog konglomerata LVMH, našao se u centru skandala nakon što su otkriveni šokantno niski troškovi proizvodnje njihovih ekskluzivnih tašni, koje se kasnije prodaju po ceni od 2.780 dolara. Prema istraživanju Wall Street Journal-a, Dior plaća dobavljačima svega 57 dolara po tašni, dok su kupci prisiljeni da plate višestruko veći iznos.
Ovaj slučaj nije izolovan u svetu luksuzne mode. Italijanski brend Giorgio Armani takođe je optužen za slične prakse, jer je navodno plaćao samo 99 dolara po tašni, koje su kasnije prodavane za 1.900 dolara u njihovim prodavnicama. Iako ove proizvodne cene ne uključuju troškove materijala, kompanije tvrde da su posebno pokrivali troškove dizajna, distribucije i marketinga. Međutim, sve češći izveštaji otkrivaju mračne tajne luksuzne industrije, uključujući eksploataciju radnika i nehumane radne uslove.
Italijanske vlasti su pokrenule istragu nakon što su se pojavili navodi da Dior i Giorgio Armani eksploatišu strane radnike u fabrikama gde se proizvodi njihova luksuzna roba. Radnici su navodno primorani da rade po niskim cenama u teškim uslovima, često bez osnovnih prava i zaštite. Slični skandali nisu novi za industriju luksuza.
Skandali u industriji luksuza: Nehumani uslovi rada na tapetu
Jedan od najozloglašenijih slučajeva eksploatacije u luksuznoj industriji dogodio se sa brendom Gucci, koji je bio optužen da koristi fabrike sa sumnjivim uslovima rada u Aziji. Radnici su se suočavali sa niskim platama, prekovremenim radom i nedostatkom sigurnosnih standarda. Iako je Gucci kasnije preduzeo korake da poboljša uslove rada, reputacija brenda je ostala narušena.
Brend Burberry takođe je bio u središtu skandala kada je otkriveno da su spaljivali neprodate proizvode u vrednosti od preko 28 miliona funti kako bi očuvali ekskluzivnost svojih proizvoda. Ova praksa je naišla na osudu javnosti, posebno u kontekstu sve veće svesti o održivosti i etičkoj modi.
Pritisak na luksuzne brendove raste kako potrošači postaju sve svesniji društvenih i ekoloških implikacija proizvodnje. Potrošači sve češće traže transparentnost u pogledu uslova rada i etičkih praksi, što primorava brendove da preispitaju svoje poslovne modele i preduzmu korake ka održivijem i humanijem poslovanju.
Luksuzna industrija na prekretnici
Slučaj Dior-a je još jedan podsetnik da industrija luksuza, koja se često prikazuje kao oličenje glamura i bogatstva, ima i svoju mračnu stranu. Eksploatacija radnika i neetičke poslovne prakse ne samo da ugrožavaju radnike širom sveta, već i polako narušavaju imidž brendova koji se oslanjaju na ekskluzivnost i prestiž.
Kako se istraga protiv Dior-a i drugih brendova nastavlja, postaje jasno da će luksuzna moda morati da preispita svoje pristupe i odgovori na sve veću potrebu za transparentnošću i etikom u poslovanju. U suprotnom, rizikuju da izgube poverenje potrošača i suoče se sa ozbiljnim pravnim posledicama.
(FOTO Source: Japantimes.co)