Sporazum o slobodnoj trgovini (SST) između Srbije i Kine, koji je stupio na snagu 1. jula, donosi značajne povlastice za srpske proizvode na tržištu sa više od 1,4 milijarde stanovnika. Ovaj sporazum omogućava povlašćeni pristup srpskim proizvodima, stavljajući kompanije iz naše zemlje u bolji položaj u odnosu na firme iz Evrope i regiona. Očekuje se da će dovesti do značajnog povećanja izvoza, proširenja investicionih i proizvodnih kapaciteta, podizanja konkurentnosti i jačanja ukupne privredne aktivnosti.
Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije, Bojan Stanić, ističe da je odmah 60 odsto od oko 20.000 artikala koji se razmenjuju između dve zemlje oslobođeno carina. „To znači da će proizvodi i poluproizvodi koji se uvoze iz Kine biti jeftiniji za naše proizvođače i prerađivače, posebno u metalskoj i hemijskoj industriji,“ kaže Stanić za „Novosti“. „Ovo će uticati na dodatnu konkurentsku prednost Srbije na tržištu EU, na koje ide dve trećine našeg izvoza.“
Sa druge strane, kinesko tržište će postati dostupnije za srpske proizvode, otvarajući mogućnost za povećanje našeg izvoza, posebno u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Prema Stanićevim rečima, SST je atraktivan i za strane investitore. „Multinacionalne kompanije koje već posluju ili planiraju da dođu u Srbiju kako bi iskoristile benefite sporazuma sa Kinom, moraće da uključe dobavljače iz naše zemlje u svoje lance snabdevanja, s obzirom na to da više od 50 odsto proizvoda koji se plasira u Kinu mora biti domaćeg porekla,“ ističe Stanić. „To donosi i više posla za naše kompanije i proizvođače, te otvaranje novih radnih mesta.“
Za preostalih oko 30 odsto robe, carine će biti ukinute u narednih pet do deset godina, sa godišnjim umanjenjem od 20 do 10 odsto. Stanić podseća da je 2023. godine naš izvoz u Kinu iznosio 1,1 milijardu evra, pretežno iz sektora sirovina, kao što su bakar, čelik, rezana i drvna građa. SST daje ozbiljne olakšice za srpske izvoznike iz drugih sektora. „Najveću šansu za povećanje plasmana na kinesko tržište ima poljoprivredna i prehrambena industrija, uključujući žitarice, mlečne proizvode, meso, voće, povrće i prerađevine od voća i povrća,“ navodi Stanić. „Imamo mogućnost da izvoz prehrambenih proizvoda, koji je do sada bio simboličan, značajno podignemo.“
Međutim, Stanić ukazuje na izazove konkurentnosti zbog transportnih troškova, udaljenosti i promenljivih cena goriva i dostupnosti kontejnera. „Veoma je teško biti konkurentan kineskoj privredi, imajući u vidu da je to svetska fabrika i da se tamo gotovo sve proizvodi,“ kaže Stanić. Dodaje da je potrebno vreme da se naša privreda prilagodi mogućnosti plasmana na tako veliko i zahtevno tržište kao što je kinesko.
Iako je teško trenutno proceniti tačan uticaj SST-a na povećanje našeg izvoza, sporazum nesumnjivo otvara nove mogućnosti za srpske kompanije. Uz adekvatne pripreme i prilagođavanja, srpska privreda može značajno profitirati od ovog sporazuma, stvarajući nova radna mesta i jačajući ukupnu ekonomsku aktivnost zemlje.