Uprkos snažnim naporima za prelazak na električna vozila (EV) širom sveta, nedavna istraživanja pokazuju da Amerikanci, kao i mnogi Evropljani, i dalje preferiraju klasična vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Prema rezultatima Galupove ankete, broj Amerikanaca koji razmišljaju o kupovini električnog vozila opao je sa 43% na 35% u protekloj godini, dok je procenat onih koji ne planiraju da kupe EV porastao sa 41% na 48%.
Na evropskom tržištu, podaci Evropskog udruženja automobilske industrije (ACEA) iz juna 2024. godine pokazuju da je prodaja automobila na benzin ostala relativno stabilna, sa padom novih registracija od samo 0,7% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Dok su zemlje poput Francuske i Španije zabeležile pad prodaje, tržišta u Nemačkoj i Italiji su pokazala rast, što je doprinelo ukupnom udelu benzinskih automobila od 34,4% u novim registracijama.
Slično tome, tržište dizel vozila takođe beleži blagi pad od 0,9%, sa trenutnim udelom od 12,7% na tržištu. Dok je Nemačka zabeležila rast prodaje dizel vozila, Italija, Francuska i Španija su zabeležile pad.
Električna vozila sada čine 13-14% novih registracija vozila u Evropskoj uniji, dok ostatak tržišta pripada hibridnim vozilima i vozilima na gas.
Cene i infrastruktura koče rast EV tržišta
Jedan od ključnih razloga zašto mnogi potrošači oklijevaju da pređu na električna vozila je finansijski. Iako mnoge države nude subvencije za kupovinu EV, poput Srbije, kupci sa prosečnim prihodima često smatraju da su ova vozila nedostupna. Pored toga, nedostatak infrastrukture za punjenje baterija predstavlja još jedan veliki problem, posebno u poređenju sa raširenom mrežom benzinskih pumpi.
Vozači takođe izražavaju zabrinutost zbog dometa vožnje, jer benzinska i dizel vozila još uvek mogu preći znatno veću udaljenost sa punim rezervoarom u odnosu na EV sa jednim punjenjem baterije.
Vozači u Srbiji ostaju verni klasičnim vozilima
Podaci Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova potvrđuju da domaći vozači u Srbiji i dalje preferiraju benzinska i dizel vozila, sa minimalnim udelom električnih vozila u prodaji. Ova privrženost klasičnim vozilima sugeriše da će prelazak na EV u Srbiji zahtevati dodatne napore, kako u pogledu subvencija, tako i u izgradnji infrastrukture.
Dok proizvođači električnih vozila i dalje ulažu u razvoj tehnologije i širenje mreže stanica za punjenje, jasno je da će put do masovnog prelaska na električna vozila biti izazovan i dugotrajan, sa mnogim potrošačima koji i dalje veruju u pouzdanost i praktičnost klasičnih automobila.