Četiri vodeća trgovinska lanca u Srbiji – „Delez”, „Merkator S”, „Univerexport” i „Dis” – suočavaju se sa ozbiljnim optužbama zbog navodnog dogovaranja cena, saopštila je Komisija za zaštitu konkurencije. Ovi trgovci, koji drže više od 50 odsto maloprodajnog tržišta u zemlji, optuženi su da su prekršili pravila slobodne konkurencije potpisivanjem restriktivnih sporazuma.
Istraga je započeta nakon dugotrajnog praćenja njihovih aktivnosti i nenajavljenih kontrola poslovnih prostorija. Prema preliminarnim nalazima komisije, cene određenih prehrambenih proizvoda bile su identične kod svih trgovaca, uprkos različitim uslovima nabavke. Ove nepravilnosti su otkrivene tokom analize uslova konkurencije u maloprodaji, koja je obuhvatila period od aprila 2023. do marta 2024. godine.
Rast cena u maloprodaji
Komisija je takođe istakla da je maloprodajno tržište u Srbiji tokom tog perioda zabeležilo rast vrednosti, iako je količinska prodaja blago opala. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je rast cena u maloprodaji bio skoro duplo veći od inflacije. Komisija je analizirala cene 35 prehrambenih proizvoda i zaključila da su one bile gotovo iste u svim lancima, što upućuje na moguće restriktivne dogovore među trgovcima.
Prema Zakonu o zaštiti konkurencije, ovakvi dogovori su zabranjeni jer imaju za cilj ograničavanje i narušavanje slobodnog tržišta. Ukoliko se tokom postupka dokaže da su trgovci učestvovali u ovakvim sporazumima, suočiće se sa visokim kaznama, koje mogu iznositi do 10 odsto njihovog godišnjeg prihoda.
Stručnjaci ukazuju na ozbiljnost optužbi
Dr Dragan Stojković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, izjavio je za “Politiku” da je istraga protiv četiri najveća trgovinska lanca ozbiljna optužba koja bi mogla značajno uticati na tržište. On je, međutim, upozorio da je potrebno sprovesti detaljnu i nepristrasnu analizu kako bi se dokazalo da je zaista došlo do dogovaranja cena. “Maloprodajne cene su javno dostupne, a trgovci često reaguju jedni na druge kako bi ostali konkurentni. Međutim, teško je poverovati da su cene toliko usklađene bez ikakvog dogovora”, kaže Stojković.
On takođe ističe da je potrebno razmotriti i ulogu prerađivača, koji često utiču na krajnje cene proizvoda. “Trgovci su uvek pod pritiskom, ali ne treba zanemariti da prerađivači često diktiraju cene. Bez obzira na to, ove optužbe su ozbiljne i ako se dokaže njihova validnost, biće to veliki udar na ugled tih kompanija.”
Potrošači i javnost sumnjičavi
Goran Papović, predstavnik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača Srbije (NOPS), istakao je da analiza Komisije možda ne odražava stvarno stanje na tržištu. Prema njegovom mišljenju, nedostaje sveobuhvatna analiza lanca snabdevanja i načina na koji trgovci formiraju cene. “Pozivanje na internet platforme kao što je ‘Cenoteka’ nije dovoljno da se dokaže dogovor o cenama. Potrebni su čvrsti dokazi, a ne samo javno dostupni podaci”, rekao je Papović.
On je takođe izrazio sumnju u to da će trgovci biti kažnjeni, jer smatra da je komisija pod pritiskom javnosti donela ovu odluku. “Već godinama nema prave analize tržišta. Moramo otkriti kako trgovci formiraju cene i zašto su one identične kod svih, uprkos različitim uslovima nabavke.”
Dug put do pravde
Iako Komisija za zaštitu konkurencije trenutno ne komentariše proces zbog opasnosti da se postupak ne kompromituje, stručnjaci ističu da će proces dokazivanja biti dug i složen. Dva su moguća ishoda: da se dokaže da je postojala povreda konkurencije i da trgovci plate kazne, ili da se utvrdi da dogovaranja nije bilo.
Međutim, malo je verovatno da bi komisija pokrenula ovako ozbiljan postupak protiv vodećih trgovaca u zemlji bez jakih dokaza. Ukoliko se potvrde ove tvrdnje, moglo bi doći do značajnog preoblikovanja tržišta maloprodaje u Srbiji, a povrede konkurencije postale bi prioritet u daljim regulacijama.
FOTO: Unsplash